Izlet u Grčku realiziran je putem Turističke agencije
Euroturist iz Petrinje u trajanju od 19
– 26 lipnja 2019. godine. Turistička agencija Euroturist je na ovaj izlet
vodila 100-tinjak izletnika iz ovog dijele hrvatske i to sa svoja dva autobusa,
a od ukupnog broja izletnika iz Kutine bilo je 20-ak. Naša mjesta u autobusu su
bila pod brojevima 5 i 6, što znači da
su vrlo dobro pozicionirana u prednjem dijelu autobusa, a to je svakako došlo
do pozitivnog efekta, obzirom na dugi put vožnje.
Program putovanja
na ovom izletu tekao je ovim redom: SKOPLJE – KALAMPAKA – METEORA – ATENA –
PELOPONEZ – DELFI – SOLUN, a iz Soluna smo se istim putem vraćali kući.
Prvi dan 19.6.
2019.god. U noći oko 23 sata krenuli smo sa Autobusnog kolodvora u Kutini
na put prema Skoplju u kome je planirano spavanje i upoznavanje sa gradom.
Spavanje u Skoplju agencija je osigurala u Hotelu CONINENTAL.
Put do Skoplja vodio je preko Srbije i
Makedonije sa stajanjem na prijeđenih
svakih 200 km, bilo zbog potrebe putnika-turista, ili zbog potrebe tankiranja
goriva, a nije pri tome bilo problema i zbog eventualne potrebe nekog od
pojedinaca. Na slici br.409 prikazan je detalj puta i odmora kroz južnu Srbiju
nešto prije carinskog prijelaza u Sjevernu Makedoniju.
Kolaž slika br.
1 prikazuje detalje u autobusu, vožnju kroz Južnu Srbiju i jedno odmoriste na
krajnjem jugu Srbije – Preševo.
Slika 410
Nakon prijeđenog puta od Kutine do
Skoplja od preko 700 kilometara, iako poprilično umorni, bili smo zadovoljni
stigavši u glavni grad Sjeverne Makedonije, kdje nas je dočekao turistički
vodič iz Skoplja koji nas je na licu mjesta upoznao sa gradom i sa njegovim
povijesnim i kulturnim vrijednostima.
U Skoplju smo ss smjestili u Hotelu
CONTINENTAL na Bulevaru Aleksandra Velikog, koji je u Skoplju i najveći hotel.
Drugi
dan 20. 6. 2019. godine, Dolazak u Skoplje u prijepodnevnim satima i
boravak u njemu do večernjeg doba iskorišten je za upoznavanje grada i njegovih
povijesnih, kulturnih i svekolikih vrijednosti i dr. sadržaja.
U Skoplju nas je dočekao i domaći
turistički vodič koji nas je kompetentno upoznao sa gradskom znamenitostima,
povijesnim značajkama, a posebno sa novijim obilježjima grada, te posebno sa njegovim centralnim dijelom.
Skoplje je glavni i najveći grad
Sjeverne Makedonije sa preko 550 000 tisuća stanovnika i prepun je raznih
povijesnih obilježja, a pogotovo onih koji su realizirani po Programu „Skoplje
2014“ prema kome je i ostvarena nova „Vizaulizacija
centra Skoplje i Trga Makedonije.
Impozantna nova zgrada Makedonskog narodnog kazališta, te zgrade Arhološkog,
Etnološkog muzeja, i Muzeja moderne umjetnosti, zatim zgrada Opere i Baleta te
dr.
Zatim tu su obilježja i spomenici
značajnih ljudi vezanih za povijest Sjeverne Makedonije, tako da osim Josipa
Broza Tita, tu dominiraju spomenici Aleksandra Makedonskog i njegovog oca
Filipa Makedonskog, Cara Samoila, zatim Skender Bega, Ćirila i Metoda.
U gradu Skoplju, kao i u
kritikama o novoj vizuri grada
pojavljuje se i izreka: „Skoplje je jedini grad na svijetu u kome zajedno šeću
Periklo, Ćiril i Aleksandar Makedonski“ i Velika Kapija.
Osim spomenutih spomenika tu je i
mnoštvo drugih značajnih objekata kao
što su: Spomen kuća Majke Tereze, Tvrđava Kale, Stari kameni most iz 15.
stoljeća, Most umjetnosti, Stari bazar, Daut Pašin hamam, Džamije i Crkve te
stara gostionica Suli iz 15 i 16 stoljeća koja je danas pretvorena u galeriju i
muzej, a dio je u funkciju Medrese.
Dojam o gradu Skoplju mene i Ane je
prilično impresivan jer predstavlja Skoplje i Sjevernu Makedoniju kroz dugi niz stoljeća, kao i veze sa
Bugarskom, Grčkom i bivšom zajedničkom državom Jugoslavijom, kao i sa
najnovijem statusom makedonskom samostalnošću.
Istina da su prisutne i mnoge kritike
povjesničara i umjetničkih krugova na novu vizualizaciju grada, kako u samoj
Makedoniji, a tako i iz drugih zemalja, no ovo nije tema ovoga teksta.
Kolaž , slika br. 2 prikazuje glavne
detalje viđenja i doživljaja u Skoplju
Sl.
2
Treći
dan 21.6. 2019 Nastavak puta za Grčku na relaciji Skoplje – Kalampaka
- Meteora – Atena. Udaljenost od
Skoplja do Atene je oko 800 km.
Od Skoplja do Atene izgrađen je
moderan Autoput, a pojas između dvaju pravaca autoputa zasađen je sa oleandrima
koji su baš u to vrijeme bili procvjetali u bijelim i crvenim cvjetovima i
upravo to je davalo posebnu ugodu.
Kolaž, slika br. 3 prikazuje
Carinski prijelaz u Grčkoj, kao i dio grčkog autoputa sa
spomenutim
oleandrima.
Slika
3
Prolazom kroz vrlo uređena mjesta i
gradove, stigli smo na svoje prvo odredište Meteore.
Meteora (grčki: lebdeće stijene ili
stijene obješene o nebo) predstavljaju skupinu grčkih pravoslavnih Manastira
izgrađenih na visokim kamenim liticama i stijenama visokim i do 500 metara,
koje se poput stupova dižu u visinu. te se stijene nalaze nedaleko grada
Kalampaka u zapadnoj Tesaliji u Grčkoj.
Meteora je bila skupima od čak 24
Manastira od kojih je ostalo do danas
aktivnih svega šest. Odi tih preostalih aktivnih šest, jedan je ženski i to Manastir Sv. Stefana u
kome žive samo Monahinje, dok su u ostalih pet samo Monasi.
Tih šest Manastira su: 1. Manastir
Veliki Meteor, 2. Manastir Sv. Varlam,
3. Manastir Sveto Trojstvo, 5, Manastir Sv. Nikola i 6. Manastir Sv. Rousanou.
Valja naglasiti da svi ti Manastiri
od nikog, pa ni od osmanlija nisu bili osvajani i to upravo zbog njihove visine
i nemogućnosti pristupa. U Manastire se je najprije dolazilo pomoću užeta i korpe,
zatim su bile na svakom od njih isklesane stepenice, a danas imaju električna dizala, odnosno liftove.
Godine 1988, kompleks Manastira u
Meteorima uvršten je u UNESC-ov popis svjetske
baštine
Naša grupa je imala priliku da posjeti samo ženski
Manastir Sv. Stefan, u kome žive i rade samo Monahinje. Posjet Manastirima u
Meteorima zahtijevao je i poseban kodeks oblačenja za žene, naime žene su
morale biti obučene u duge suknje, a ne nikako u kratke hlače i morale su im
biti pokrivena ramena. Koja žena nije bila obučena po protokolu Manastira,
svaka je dobila dugačku suknju u Manastiru.
Ana se je pravovremeno obukla u dugu
tamnu suknju i prilikom našeg posjeta Manastiru Sv. Stefana, Monahinja ju je
samo pogledala i sa osmijehom je ispratila u razgledavanje toga, kako je već i
spomenutog Manastira.
Manastir Sv. Stefan je među ostalim
manastirima u Meteorima i najpristupačniji,
jer se do njega može doći i sa autom i autobusom zavojitom cestom do
vrha planine, a od stajališta autobusa u Manastir se ulazi pješice preko
izgrađenog mosta. Monahinje koje tamo
žive i rade su vrlo ljubazne i održavaju savršen red unutar Manastira.
Unutar Manastira Sv. Stefan nalazi se
i posebno uređena maka Kapela koja je uređena lijepim freskama i zlatnim
detaljima. Kapela je posvećena Sv. Haralampiju koji je i osnivač ovog Manastira,
a za njegove mošti se kaže da su vrlo čudotvorne.
Početak manastirskog života u
Meteorima započinje od 1192.godine, a Manastir Sv. Stefan je sazidan
1305.godine, a proširen je 1545.godine, vrlo je očuvan i opremljen i ukrašen
slikama i veličanstvenim drvorezima.
Kolaž, slika br. 4 prikazuje
detalje sa Meteora.
Slika
4.
Nakon Posjeta i upoznavanja sa
Meteorima, nastavili smo put do Atene. Smještaj u hotelu HINIOHOS bio je
odličan i u njemu smo spavali tri noći i iz njega smo odlazili na razgledavanje
grada Atene i upoznavanje sa Atenskim
znamenitostima , a također smo iz tog hotela odlazili na Peleponez, na
Korintski kanal i u proročište u Delfima.
Slika 5 prikazuje Hotel HINIOHIS.
Slika
5.
Četvrti
dan 22.6. 2019.godine Uslijedilo je razgledavanje grada Atene i njegovih znamenitosti
uz domaćeg turističkog vodiča Irene Bogdanović
Atena je grad koji je i najstarija
prijestolnica zapadnog svijeta, a i najveći je grad u Grčkoj poznat kao važna
turističko odredište. To je ujedno i kolijevka europske civilizacije. Atena je
destinacija za sve ljubitelje mitologije i gdje se osjeća svjetska povijest,
kultura i umjetnost.
Grad Atena je dobila svoje ime po
grčkoj Božici snage i mudrosti Atine, to je grad koji danas broji preko pet
milijuna stanovnika. Atraktivna Akropola – tvrđava, smještena je na 150 m n.v.
i dominira nad čitavim gradom.
Tržnica AGORA, Hramovi Olimp i dr.,
te muzeji, kazališta i druge znamenitosti
oduzimaju dah svakom posjetitelju.
Odmah nakon doručka u hotelu krenuli
smo sa domaćim vodičem Irenom (iz Beograda) u razgledavanje značajnijih mjesta
u Ateni kao što su gl. Trgovi Sintagma, Omonia i Monstiraki, Nacionalni
parlament i smjena straže, Zeusov hram, Hadrijanov slavoluk i dr. Kolaž slika br. 6 prikazuje detalje gradskih
znamenitosti koje je vrijedilo pogledati i upoznati ih.
Sl. 6
Nakon toga slijedio je obilazak
najpoznatijeg atenskog odredišta Akropole.
Atenom dominira Akropola kao kruna
antičke grčke, njene povijesti, kulture, umjetnosti i arhitekture. Akropola je
u Ateni, ali i u čitavoj Grčkoj najpoznatije obilježje stare i antičke grčke.
Tu se nalaze ostaci Hramova Portenoma i Erehteja, kao i Hram Božice Nike.
Akropola je u doba Polisa bila sveto mjesto za podizanje hramova, ali i
posljednje mjesto za obranu grada.
Akropola (akros = krajnji,
najgornji, najviši … Polis = grad). Ovu Akropolu čini kompleks antičkih
građevina na visokoj stijeni od 70 – 150 metara iznad mora, a na površini oko 3
hektara. Prema nalazima i dokazima ovaj dio je bio nastanjen već u neolitskom
dobu, što znači da je tu i prije 4000 godina bilo života. Grci su tu u VI.
stoljeću prije krista sazidali hram Božici Atini i svetište Božici Niki.
Od 1987.godine ovaj kompleks je
upisan u UNESC-ov popis svjetske baštine. Iako su to danas dobro očuvane
ruševine, Akropola u Ateni je odraz ljepote i sklada klasičnog razdoblja stare
Grčke i simbolizira kolijevku europske arhutekture. To svakako predstavlja i
utvrdu grada i iznimne je ljepote i ugode.
Kolaž, slika br. 7 prikazuje
detalje Akropola i njene uzvišene ljepote.
Sl.
7.
Peti dan 23.6.2019.godine, uslijedio je odlazak na Peloponez sa
Korintskim kanalom i nizom lijepih i uređenih gradova i gradića. Sa nama na
ovom putu bio je lokalni turistički vodič Irena Bogdanović
Peloponez je poluotok koji je
smješten između Jonskog i Egejskog mora, a od Grčke ga odvajaju zaljevi Patrai
i Korint, te umjetno napravljen Korintski kanal. Peloponez je dobio ime po
mitskom kralju Pelopu.
Prije razgledavanja i
upoznavanja povijesnog i kurtuloškog blaga na Peloponezu, a nakon posjete korintskom
umjetnom kanalu, posjetili smo jedan od najljepših turističkih gradova Nauplion (Nafplio) za koji se kaže da spada u
red najromantičnujih gradova u čitavoj Grčkoj. Taj grad je u vremenu 1823 –
1834 godine je bio prva prijestolnica moderne Grčke države. Grad krase
venecijanske i otomanske građevine. Grad krasi i Zamak PALAMIDI, koga su gradili Venecijanci početkom
18.stoljeća
Do 50-tih godina 20.stoljeća
ovaj objekt je bio zatvor, a danas je prilično zapušten i u ruševnom je stanju,
no vrijedno ga je posjetiti i upoznati se sa njegovom povijesti, jer je pogled
sa Zamka na grad Napolion i na morsku obalu i plažu fantastičan. Neki od nas
izletnika smo se i okupali i uživali u čarima
grčkog mora.
Godine 1834, Grčki kralj Otto
donio je odluku da se prijestolnica Grčke preseli u Atenu, i ta je odluka u
cijelosti provedena. Kolaž slika br. 8 prikazuje detalje umjetnog Korintskog
kanala, Zamak i tvrđavu Palamidi i kupanje u lijepom i ugodnom grčkom moru.
Slika 8
Mikena i mikenska kultura
Na Peloponezu se prije 2000
godina prije Krista razvila poznata Mikenska civilizacija i kultura.
Upravo tu smo mogli razgledati mitsku
Homerovu Mikena i antički Epidaurus,kao
i najpoznatije lječilište antike, tu je i najveće antičko kazalište i mnogo
toga vrlo zanimljivog, značajnog i vrijednog.
Mikenska civilizacija i
kultura predstavlja brončano doba u vremenu 1600 – 1100-te godine pr.Kr. i
pripada Hadskom razdoblju egejske kulture (Had – podzemni svijet). Svoje ime je
dobila po arheološkom lokalitetu Mikeni, kojoj su, osim na Peloponezu,
pripadala i neki gradovi i mjesta u samoj Grčkoj, uključujući i Atenu.
Mikenska kultura odiše snagom
i čvrstinom, kako po arhitekturi i inženjerstvu, tako i po inovacijama. U
grobnicama su pronađeni ostaci kulturnih postignuća. Mnoge dragocjenosti kao
što su mačevi, pehari, prstenje i drugi zlatni ukrasi. Bogate freske, slike i
kiparski uradci.
Mikenska kultura je slavno
razdoblje starogrčke književnosti i mitologije vezano za trojanske ratove, te
za Ilijadu i Odiseju.
Epidaurus je grad koji je
bio neovisan od prijestolnice Agros, a pod tim imenom su bila još dva grada od
koji je jedan u Iliriji (kod Cavtata), a drugi u Lakoniji. Grad Epidaur sa
okolicim činio je neovisan teritorij pod nazivom Epidaurija koja je bila slavna
i po tome što je tamo rođen poznati Asklepije, sin još poznatijeg Apolona. Asklepije je bio i Bog lječništva, pa je tu bilo i najpoznatije
lječilište čitave Antike. Asklepijevo svetište je 1988.godine proglašeno
UNESCO-vom svjetskom baštinom, a od grada je udaljeno oko 8 km. gdje se uz hram
nalazi i velika stoa, tolos, stadion i kazalište.
Osim razgledavanja ostataka
Epidaurusa sa amfiteatrom i kazalištem naša turistička grupa posjetila je i
Arheološki muzej koji je vrlo opremljen originalnim eksponatima po kojima se
prepoznaje čitava mikenska civilizacija i kultura. Kolaž, slika br. 9,
prikazuju detalje sa Peloponeza, Kazališta Epidaura i Arheološkog muzeja.
Slika 9
Nakon ugodno i raznovrsno
provedenog dana na Peloponezu, vratili smo se u Atenu u naš hotel INIHOS, da bi sljedećeg dana nastavili svoj turistički plan i program
u Grčkoj.
Šesti dan 24.6.2019. godine, Slijedio je odlazak u Svetište Delfe i
u Solun.
Proročište Delfi u Grčkoj
posjetili smo i upoznali se sa tim značajnim mjestom i to na putu prilikom iz
Atene u Solun. Proročište Delfi je od Atene udaljeno 190 km, a vožnja autoputom
sa malim pauzom bila je vrlo ugodna (kao i sve vožnje do sada).
Proročište Delfi bilo je
starogrčko svetište gdje se je proricala budućnost, kako pojedinaca, tako i
ishodi borbi sa neprijateljem i dr. To se Proročište nalazi u Fokidi pod
planinom Pamas. Proročište je bilo ujedno i centar grčke kulture i vjerovanja.
Moderni grad istog imena nalazio se je na zapadnoj strani od arheološkog
lokaliteta.
Arheološki kompleks je od
1987.godine na UNESCO-vom popisu svijetske baštine. Ovo kultno mjesto je bilo
sveto mjesto od kasnog Mikenskog doba. Od 8.stoljeća pr.Kr., postalo je
Apolonovo svetište u kome je proročica Pitija davala savjete za neka buduća
događanja. Spominje se da je Pitija davala i dvosmislene odgovore, sa kojima je
uvijek bila u pravu.
Od početka 6.stoljeća pr.
Kr., Delfi su mjesto održavanja Pitijskih igara koje su se održavale svake
četiri godine. Od 590.g. – 356g pr. Kr. Delfi uživaju autonomiju, no tijekom
stoljeća bili su više puta opljačkani, a od 2.stoljeća pr. Kr., postupno gube
svoj značaj. Svetište je ukinuo Car Teodozije I. 309.godine pr. Kr.
Delfi su bili i
prebivalište Delfske Sibile, proročice posvećene Bogu Apolonu i
bila je poštovana u čitavom grčkom svijetu. Tu se nalazi i kamen omphales koji
predstavlja centar (pupak) svijeta. Tu su i ostaci Apolonovog hrama, Riznica
izrađena u znak sjećanja na Mratonsku bitku.
Ime Delfi sa delphus „maternica“ ukazuje na obožavanje zemlje na
tom mjestu. Za Apolona se kaže da kada je bio mlad da je ubio božanstvo zmiju
Pitona koji je živio kod kostalijskog potoka i tamo je čuvao spomenuti pupak
svijeta (središte zemlje) To ubojstvo
Pitona je bilo zbog toga što je Piton htio silovati Letu dok je ona bila trudna
sa Apolonom.
Iz toga potoka su
izlazila isparavanja koja su davala moć pretkazivanja. (Ta su isparavanja bila
vezana za etilen koji je proročicu omamljivao dok je proricala sudbinu) Najpoznatiji
korisnici usluga ovog proročanstva su bili Edip, Aleksandar Veliki Temistokle i
Sokrat. Kolaž, slika 10 prikazuje detalje sa lokaliteta Delfi.
Slika
10
Na lokalitetu Delfi izgrađen je i Muzej u kome
su pohranjene razne skulpture. Delfi su se smatrali i centrom svemira.
Uz proročice,
neraskidivo su vezani i sedam grčkih mudraca sa sedam mudrih izreka od koji su
danas ostale samo dvije i to: „Spoznaj samog sebe“ i „Ničega previše“.
Sve to je vrijedilo
vidjeti i doživjeti, velika je sreća i zadovoljstvo. Kolaž slika 11 prikazuje
detalje iz Muzeja sa eksponatima
Delfija.
Slika
11
Nakon Delfija,
otišli smo u Solun, koji je od Delfija udaljen 380 km i smjestili se u Hotel VERGINA
i u Solunu i drugi danu nastavili sa upoznavanjem toga grada
7.dan 25.6. 2019.godine, razgledavanje grada Soluna
Solun je po veličini
drugi grad u Grčkoj, a i glavni grad je središnje Makedonije koga sačinjava ju
30 gradskih općina. To je industrijsko, trgovačko i kulturno središte. Solun
ima veliku trgovačku luku u kojoj se obavlja istovar i pretovar roba za mnoge
domaće i strane destinacije.
Grad je poznat po
mnogim spomenicima i objektima iz ranokršćanskog i bizantskog razdoblja, a koji
se nalaze u dokumentima UNESCO-a i štićeni su kao svjetska baština. Grad je
utemeljen 315.godine pr. Kr. i utemeljio ga je Kralj Makedonije Krasnader.
Njegova žena je Tesalinka koja je bila sestra Aleksandra Makedonskog.
Od vrijednih mjesta povijesnog
i kulturnog značaja koje je bilo vrijedno vidjeti i upoznati se sa njima je:
-Aristotelov trg, je velik
raskošan i bogat, odlično mjesto za šetnju i odmor,
-Galerijev
slavoluk koji je izgrađen 303.god. pr. Kr. i velika je turistička atrakcija,
-Bjela
kula je simbol Soluna koja je smještena na obali i 500 godina je stara,
-Crkva
Sv. Dimitrije iz 7.stoljeća, ukrašena lijepim freskama i tu se nalaze posmrtni
ostaci toga sveca, a tu se nalaze i katakombe,
-Crkva Sv. Sofije podignuta je
u 3.stoljeću i po ugledu je na Aja Sofiju i
-Mnogi
drugi objekti povijesnog i kulturološkog značaja
Kolaž
slika 12 prikazuje detalje viđene u Solunu
Za
razgledavanje Soluna bio je također osiguran turistički vodič koje nas je vrlo
profesionalno i znalački proveo kroz grad i upoznao nas sa glavnim značajkama
grada.
Slika
12.
Nakon panoramskog razgledavanja
grada Soluna i upoznavanja njegovog
povijesnog i kulturnog značaja oko čega nam je u značajnoj mjeri pomogao domaći
turistički vodič i nakon razduživanja u Hotelu VERGINA, u ranim popodnevnim
satima krenuli smo kući.
Predstavnica turističke
agencije g-đa Božica Ivčić cijelim tijekom ovog turističkog izleta, bila je
odličan domaćin i uviđavna za sve potrebe nas izletnika, kako u stručnom, tako
i u onom domaćinskom pogledu. Osim
redovitih i planiranih stajanja autobusa, nije bilo problema sa zaustavljanjem
i za pojedinačne osobne potrebe.
Na povratku kući, velika stanka
napravljena u Restoranu Stari hrast nedaleko Beograda, gdje smo večerali i
okrijepili se, kako bi lakše i ugodnije stigli svojim domovima.
Kolaž slika 13 prikazuje detalje
sa puta prema kući.
Slika 13
Nema komentara:
Objavi komentar