Ana i Marko na izletu u Makedoniji i Grčkoj 19. – 26. Lipnja 2019.god.

Izlet u Grčku realiziran je putem Turističke agencije Euroturist iz Petrinje  u trajanju od 19 – 26 lipnja 2019. godine. Turistička agencija Euroturist je na ovaj izlet vodila 100-tinjak izletnika iz ovog dijele hrvatske i to sa svoja dva autobusa, a od ukupnog broja izletnika iz Kutine bilo je 20-ak. Naša mjesta u autobusu su bila  pod brojevima 5 i 6, što znači da su vrlo dobro pozicionirana u prednjem dijelu autobusa, a to je svakako došlo do pozitivnog efekta, obzirom na dugi put vožnje.

      Program putovanja na ovom izletu tekao je ovim redom: SKOPLJE – KALAMPAKA – METEORA – ATENA – PELOPONEZ – DELFI – SOLUN, a iz Soluna smo se istim putem vraćali kući.

Prvi dan 19.6. 2019.god. U noći oko 23 sata krenuli smo sa Autobusnog kolodvora u Kutini na put prema Skoplju u kome je planirano spavanje i upoznavanje sa gradom.

Spavanje u Skoplju agencija je osigurala u Hotelu CONINENTAL.

      Put do Skoplja vodio je preko Srbije i Makedonije  sa stajanjem na prijeđenih svakih 200 km, bilo zbog potrebe putnika-turista, ili zbog potrebe tankiranja goriva, a nije pri tome bilo problema i zbog eventualne potrebe nekog od pojedinaca. Na slici br.409 prikazan je detalj puta i odmora kroz južnu Srbiju nešto prije carinskog prijelaza u Sjevernu Makedoniju.

      Kolaž slika br. 1 prikazuje detalje u autobusu, vožnju kroz Južnu Srbiju i jedno odmoriste na krajnjem jugu Srbije – Preševo.

Slika 410

        Nakon prijeđenog puta od Kutine do Skoplja od preko 700 kilometara, iako poprilično umorni, bili smo zadovoljni stigavši u glavni grad Sjeverne Makedonije, kdje nas je dočekao turistički vodič iz Skoplja koji nas je na licu mjesta upoznao sa gradom i sa njegovim povijesnim i kulturnim vrijednostima.

         U Skoplju smo ss smjestili u Hotelu CONTINENTAL na Bulevaru Aleksandra Velikog, koji je u Skoplju i najveći hotel.

         Drugi dan 20. 6. 2019. godine, Dolazak u Skoplje u prijepodnevnim satima i boravak u njemu do večernjeg doba iskorišten je za upoznavanje grada i njegovih povijesnih, kulturnih i svekolikih vrijednosti i dr. sadržaja.

          U Skoplju nas je dočekao i domaći turistički vodič koji nas je kompetentno upoznao sa gradskom znamenitostima, povijesnim značajkama, a posebno sa novijim obilježjima grada, te  posebno sa njegovim centralnim dijelom.

          Skoplje je glavni i najveći grad Sjeverne Makedonije sa preko 550 000 tisuća stanovnika i prepun je raznih povijesnih obilježja, a pogotovo onih koji su realizirani po Programu „Skoplje 2014“  prema kome je i ostvarena nova „Vizaulizacija centra Skoplje i Trga  Makedonije. Impozantna nova zgrada Makedonskog narodnog kazališta, te zgrade Arhološkog, Etnološkog muzeja, i Muzeja moderne umjetnosti, zatim zgrada Opere i Baleta te dr.

          Zatim tu su obilježja i spomenici značajnih ljudi vezanih za povijest Sjeverne Makedonije, tako da osim Josipa Broza Tita, tu dominiraju spomenici Aleksandra Makedonskog i njegovog oca Filipa Makedonskog, Cara Samoila, zatim Skender Bega, Ćirila i Metoda.

           U gradu Skoplju, kao i u kritikama  o novoj vizuri grada pojavljuje se i izreka: „Skoplje je jedini grad na svijetu u kome zajedno šeću Periklo, Ćiril i Aleksandar Makedonski“ i Velika Kapija.

           Osim spomenutih spomenika tu je i mnoštvo drugih  značajnih objekata kao što su: Spomen kuća Majke Tereze, Tvrđava Kale, Stari kameni most iz 15. stoljeća, Most umjetnosti, Stari bazar, Daut Pašin hamam, Džamije i Crkve te stara gostionica Suli iz 15 i 16 stoljeća koja je danas pretvorena u galeriju i muzej, a dio je u funkciju Medrese.

        Dojam o gradu Skoplju mene i Ane je prilično impresivan jer predstavlja Skoplje i Sjevernu Makedoniju  kroz dugi niz stoljeća, kao i veze sa Bugarskom, Grčkom i bivšom zajedničkom državom Jugoslavijom, kao i sa najnovijem statusom makedonskom samostalnošću.

        Istina da su prisutne i mnoge kritike povjesničara i umjetničkih krugova na novu vizualizaciju grada, kako u samoj Makedoniji, a tako i iz drugih zemalja, no ovo nije tema ovoga teksta.

        Kolaž , slika br. 2 prikazuje glavne detalje viđenja i doživljaja u Skoplju

                                                                      Sl. 2

         Treći dan 21.6. 2019 Nastavak puta za Grčku na relaciji Skoplje – Kalampaka -    Meteora – Atena. Udaljenost od Skoplja do Atene je oko 800  km.

         Od Skoplja do Atene izgrađen je moderan Autoput, a pojas između dvaju pravaca autoputa zasađen je sa oleandrima koji su baš u to vrijeme bili procvjetali u bijelim i crvenim cvjetovima i upravo to je davalo posebnu ugodu.

          Kolaž, slika br. 3 prikazuje Carinski prijelaz u Grčkoj, kao i dio grčkog autoputa sa

spomenutim oleandrima.

                                                                                        

                                                                      Slika 3

          Prolazom kroz vrlo uređena mjesta i gradove, stigli smo na svoje prvo odredište Meteore.

          Meteora (grčki: lebdeće stijene ili stijene obješene o nebo) predstavljaju skupinu grčkih pravoslavnih Manastira izgrađenih na visokim kamenim liticama i stijenama visokim i do 500 metara, koje se poput stupova dižu u visinu. te se stijene nalaze nedaleko grada Kalampaka u zapadnoj Tesaliji u Grčkoj.

          Meteora je bila skupima od čak 24 Manastira od kojih je  ostalo do danas aktivnih svega šest. Odi tih preostalih aktivnih šest,  jedan je ženski i to Manastir Sv. Stefana u kome žive samo Monahinje, dok su u ostalih pet samo Monasi.

          Tih šest Manastira su: 1. Manastir Veliki Meteor, 2. Manastir  Sv. Varlam, 3. Manastir Sveto Trojstvo, 5, Manastir Sv. Nikola i 6. Manastir Sv. Rousanou.

          Valja naglasiti da svi ti Manastiri od nikog, pa ni od osmanlija nisu bili osvajani i to upravo zbog njihove visine i nemogućnosti pristupa. U Manastire se je najprije dolazilo pomoću užeta i korpe, zatim su bile na svakom od njih isklesane stepenice, a danas imaju  električna dizala, odnosno liftove.

          Godine 1988, kompleks Manastira u Meteorima uvršten je  u UNESC-ov popis svjetske baštine

 Naša grupa je imala priliku da posjeti samo ženski Manastir Sv. Stefan, u kome žive i rade samo Monahinje. Posjet Manastirima u Meteorima zahtijevao je i poseban kodeks oblačenja za žene, naime žene su morale biti obučene u duge suknje, a ne nikako u kratke hlače i morale su im biti pokrivena ramena. Koja žena nije bila obučena po protokolu Manastira, svaka je dobila dugačku suknju u Manastiru.

          Ana se je pravovremeno obukla u dugu tamnu suknju i prilikom našeg posjeta Manastiru Sv. Stefana, Monahinja ju je samo pogledala i sa osmijehom je ispratila u razgledavanje toga, kako je već i spomenutog  Manastira.

          Manastir Sv. Stefan je među ostalim manastirima u Meteorima i najpristupačniji,  jer se do njega može doći i sa autom i autobusom zavojitom cestom do vrha planine, a od stajališta autobusa u Manastir se ulazi pješice preko izgrađenog mosta. Monahinje koje  tamo žive i rade su vrlo ljubazne i održavaju savršen red unutar Manastira.

          Unutar Manastira Sv. Stefan nalazi se i posebno uređena maka Kapela koja je uređena lijepim freskama i zlatnim detaljima. Kapela je posvećena Sv. Haralampiju koji je i osnivač ovog Manastira, a za njegove mošti se kaže da su vrlo čudotvorne.

          Početak manastirskog života u Meteorima započinje od 1192.godine, a Manastir Sv. Stefan je sazidan 1305.godine, a proširen je 1545.godine, vrlo je očuvan i opremljen i ukrašen slikama i veličanstvenim drvorezima.

          Kolaž, slika br. 4 prikazuje detalje sa Meteora.

                                                                      Slika 4.

           Nakon Posjeta i upoznavanja sa Meteorima, nastavili smo put do Atene. Smještaj u hotelu HINIOHOS bio je odličan i u njemu smo spavali tri noći i iz njega smo odlazili na razgledavanje  grada Atene i upoznavanje sa Atenskim znamenitostima , a također smo iz tog hotela odlazili na Peleponez, na Korintski kanal i u proročište u Delfima.

           Slika 5 prikazuje Hotel HINIOHIS.

                                       

                                                                      Slika 5.

          Četvrti dan 22.6. 2019.godine Uslijedilo je razgledavanje grada Atene i njegovih znamenitosti uz domaćeg turističkog vodiča Irene Bogdanović

          Atena je grad koji je i najstarija prijestolnica zapadnog svijeta, a i najveći je grad u Grčkoj poznat kao važna turističko odredište. To je ujedno i kolijevka europske civilizacije. Atena je destinacija za sve ljubitelje mitologije i gdje se osjeća svjetska povijest, kultura i umjetnost.

           Grad Atena je dobila svoje ime po grčkoj Božici snage i mudrosti Atine, to je grad koji danas broji preko pet milijuna stanovnika. Atraktivna Akropola – tvrđava, smještena je na 150 m n.v. i dominira nad čitavim gradom.

           Tržnica AGORA, Hramovi Olimp i dr., te muzeji, kazališta i druge znamenitosti  oduzimaju dah svakom posjetitelju.

           Odmah nakon doručka u hotelu krenuli smo sa domaćim vodičem Irenom (iz Beograda) u razgledavanje značajnijih mjesta u Ateni kao što su gl. Trgovi Sintagma, Omonia i Monstiraki, Nacionalni parlament i smjena straže, Zeusov hram, Hadrijanov slavoluk i dr.    Kolaž slika br. 6 prikazuje detalje gradskih znamenitosti koje je vrijedilo pogledati i upoznati ih.

                                                                       Sl. 6

             Nakon toga slijedio je obilazak najpoznatijeg atenskog odredišta Akropole.

             Atenom dominira Akropola kao kruna antičke grčke, njene povijesti, kulture, umjetnosti i arhitekture. Akropola je u Ateni, ali i u čitavoj Grčkoj najpoznatije obilježje stare i antičke grčke. Tu se nalaze ostaci Hramova Portenoma i Erehteja, kao i Hram Božice Nike. Akropola je u doba Polisa bila sveto mjesto za podizanje hramova, ali i posljednje mjesto za obranu grada.

             Akropola (akros = krajnji, najgornji, najviši … Polis = grad). Ovu Akropolu čini kompleks antičkih građevina na visokoj stijeni od 70 – 150 metara iznad mora, a na površini oko 3 hektara. Prema nalazima i dokazima ovaj dio je bio nastanjen već u neolitskom dobu, što znači da je tu i prije 4000 godina bilo života. Grci su tu u VI. stoljeću prije krista sazidali hram Božici Atini i svetište Božici Niki.

             Od 1987.godine ovaj kompleks je upisan u UNESC-ov popis svjetske baštine. Iako su to danas dobro očuvane ruševine, Akropola u Ateni je odraz ljepote i sklada klasičnog razdoblja stare Grčke i simbolizira kolijevku europske arhutekture. To svakako predstavlja i utvrdu grada i iznimne je ljepote i ugode.

                Kolaž, slika br. 7 prikazuje detalje Akropola i njene uzvišene ljepote.

              

                                                                      Sl. 7.

                Peti dan 23.6.2019.godine, uslijedio je odlazak na Peloponez sa Korintskim kanalom i nizom lijepih i uređenih gradova i gradića. Sa nama na ovom putu bio je lokalni turistički vodič Irena Bogdanović

                 Peloponez je poluotok koji je smješten između Jonskog i Egejskog mora, a od Grčke ga odvajaju zaljevi Patrai i Korint, te umjetno napravljen Korintski kanal. Peloponez je dobio ime po mitskom kralju Pelopu.

                 Prije razgledavanja i upoznavanja povijesnog i kurtuloškog  blaga na Peloponezu, a nakon posjete korintskom umjetnom kanalu, posjetili smo jedan od najljepših turističkih gradova  Nauplion (Nafplio) za koji se kaže da spada u red najromantičnujih gradova u čitavoj Grčkoj. Taj grad je u vremenu 1823 – 1834 godine je bio prva prijestolnica moderne Grčke države. Grad krase venecijanske i otomanske građevine. Grad krasi i Zamak PALAMIDI,  koga su gradili Venecijanci početkom 18.stoljeća

                 Do 50-tih godina 20.stoljeća ovaj objekt je bio zatvor, a danas je prilično zapušten i u ruševnom je stanju, no vrijedno ga je posjetiti i upoznati se sa njegovom povijesti, jer je pogled sa Zamka na grad Napolion i na morsku obalu i plažu fantastičan. Neki od nas izletnika smo se i okupali i uživali u čarima  grčkog mora.

                 Godine 1834, Grčki kralj Otto donio je odluku da se prijestolnica Grčke preseli u Atenu, i ta je odluka u cijelosti provedena. Kolaž slika br. 8 prikazuje detalje umjetnog Korintskog kanala, Zamak i tvrđavu Palamidi i kupanje u lijepom i ugodnom grčkom moru.

                

Slika 8

                 Mikena i mikenska kultura

                 Na Peloponezu se prije 2000 godina prije Krista razvila poznata Mikenska civilizacija i kultura.

                Upravo tu smo mogli razgledati mitsku Homerovu  Mikena i antički Epidaurus,kao i najpoznatije  lječilište antike,  tu je i najveće antičko kazalište i mnogo toga vrlo zanimljivog, značajnog i vrijednog.

                 Mikenska civilizacija i kultura predstavlja brončano doba u vremenu 1600 – 1100-te godine pr.Kr. i pripada Hadskom razdoblju egejske kulture (Had – podzemni svijet). Svoje ime je dobila po arheološkom lokalitetu Mikeni, kojoj su, osim na Peloponezu, pripadala i neki gradovi i mjesta u samoj Grčkoj, uključujući i Atenu.

                  Mikenska kultura odiše snagom i čvrstinom, kako po arhitekturi i inženjerstvu, tako i po inovacijama. U grobnicama su pronađeni ostaci kulturnih postignuća. Mnoge dragocjenosti kao što su mačevi, pehari, prstenje i drugi zlatni ukrasi. Bogate freske, slike i kiparski uradci.

                   Mikenska kultura je slavno razdoblje starogrčke književnosti i mitologije vezano za trojanske ratove, te za Ilijadu i Odiseju.

                    Epidaurus je grad koji je bio neovisan od prijestolnice Agros, a pod tim imenom su bila još dva grada od koji je jedan u Iliriji (kod Cavtata), a drugi u Lakoniji. Grad Epidaur sa okolicim činio je neovisan teritorij pod nazivom Epidaurija koja je bila slavna i po tome što je tamo rođen poznati Asklepije, sin još poznatijeg  Apolona. Asklepije je bio i Bog  lječništva, pa je tu bilo i najpoznatije lječilište čitave Antike. Asklepijevo svetište je 1988.godine proglašeno UNESCO-vom svjetskom baštinom, a od grada je udaljeno oko 8 km. gdje se uz hram nalazi i velika stoa, tolos, stadion i kazalište.

                    Osim razgledavanja ostataka Epidaurusa sa amfiteatrom i kazalištem naša turistička grupa posjetila je i Arheološki muzej koji je vrlo opremljen originalnim eksponatima po kojima se prepoznaje čitava mikenska civilizacija i kultura. Kolaž, slika br. 9, prikazuju detalje sa Peloponeza, Kazališta Epidaura i Arheološkog muzeja.

 

Slika 9

                   Nakon ugodno i raznovrsno provedenog dana na Peloponezu, vratili smo se u Atenu u naš hotel  INIHOS, da bi sljedećeg  dana nastavili svoj turistički plan i program u Grčkoj.

                   Šesti dan 24.6.2019. godine, Slijedio je odlazak u Svetište Delfe i u Solun.

                   Proročište Delfi u Grčkoj posjetili smo i upoznali se sa tim značajnim mjestom i to na putu prilikom iz Atene u Solun. Proročište Delfi je od Atene udaljeno 190 km, a vožnja autoputom sa malim pauzom bila je vrlo ugodna (kao i sve vožnje do sada).

                   Proročište Delfi bilo je starogrčko svetište gdje se je proricala budućnost, kako pojedinaca, tako i ishodi borbi sa neprijateljem i dr. To se Proročište nalazi u Fokidi pod planinom Pamas. Proročište je bilo ujedno i centar grčke kulture i vjerovanja. Moderni grad istog imena nalazio se je na zapadnoj strani od arheološkog lokaliteta.

                    Arheološki kompleks je od 1987.godine na UNESCO-vom popisu svijetske baštine. Ovo kultno mjesto je bilo sveto mjesto od kasnog Mikenskog doba. Od 8.stoljeća pr.Kr., postalo je Apolonovo svetište u kome je proročica Pitija davala savjete za neka buduća događanja. Spominje se da je Pitija davala i dvosmislene odgovore, sa kojima je uvijek bila u pravu.

                    Od početka 6.stoljeća pr. Kr., Delfi su mjesto održavanja Pitijskih igara koje su se održavale svake četiri godine. Od 590.g. – 356g pr. Kr. Delfi uživaju autonomiju, no tijekom stoljeća bili su više puta opljačkani, a od 2.stoljeća pr. Kr., postupno gube svoj značaj. Svetište je ukinuo Car Teodozije I. 309.godine pr. Kr.

                     Delfi su bili i prebivalište  Delfske  Sibile, proročice posvećene Bogu Apolonu i bila je poštovana u čitavom grčkom svijetu. Tu se nalazi i kamen omphales koji predstavlja centar (pupak) svijeta. Tu su i ostaci Apolonovog hrama, Riznica izrađena u znak sjećanja na Mratonsku bitku.

                      Ime Delfi sa delphus  „maternica“ ukazuje na obožavanje zemlje na tom mjestu. Za Apolona se kaže da kada je bio mlad da je ubio božanstvo zmiju Pitona koji je živio kod kostalijskog potoka i tamo je čuvao spomenuti pupak svijeta  (središte zemlje) To ubojstvo Pitona je bilo zbog toga što je Piton htio silovati Letu dok je ona bila trudna sa Apolonom.

                      Iz toga potoka su izlazila isparavanja koja su davala moć pretkazivanja. (Ta su isparavanja bila vezana za etilen koji je proročicu omamljivao dok je proricala sudbinu) Najpoznatiji korisnici usluga ovog proročanstva su bili Edip, Aleksandar Veliki Temistokle i Sokrat. Kolaž, slika 10 prikazuje detalje sa lokaliteta Delfi.

                                                                      Slika 10

 Na lokalitetu Delfi izgrađen je i Muzej u kome su pohranjene razne skulpture. Delfi su se smatrali i centrom svemira.

                       Uz proročice, neraskidivo su vezani i sedam grčkih mudraca sa sedam mudrih izreka od koji su danas ostale samo dvije i to: „Spoznaj samog sebe“ i „Ničega previše“.

                       Sve to je vrijedilo vidjeti i doživjeti, velika je sreća i zadovoljstvo. Kolaž slika 11 prikazuje detalje iz  Muzeja sa eksponatima Delfija.

                                                                      Slika 11

                           Nakon Delfija, otišli smo u Solun, koji je od Delfija udaljen 380 km i smjestili se u Hotel VERGINA i u Solunu i drugi danu nastavili sa upoznavanjem toga grada

                      7.dan 25.6. 2019.godine, razgledavanje grada Soluna

                       Solun je po veličini drugi grad u Grčkoj, a i glavni grad je središnje Makedonije koga sačinjava ju 30 gradskih općina. To je industrijsko, trgovačko i kulturno središte. Solun ima veliku trgovačku luku u kojoj se obavlja istovar i pretovar roba za mnoge domaće i strane destinacije.

                         Grad je poznat po mnogim spomenicima i objektima iz ranokršćanskog i bizantskog razdoblja, a koji se nalaze u dokumentima UNESCO-a i štićeni su kao svjetska baština. Grad je utemeljen 315.godine pr. Kr. i utemeljio ga je Kralj Makedonije Krasnader. Njegova žena je Tesalinka koja je bila sestra Aleksandra Makedonskog.

                 Od vrijednih mjesta povijesnog i kulturnog značaja koje je bilo vrijedno vidjeti i upoznati se sa njima je:

           -Aristotelov trg, je velik raskošan i bogat, odlično mjesto za šetnju i odmor,

           -Galerijev slavoluk koji je izgrađen 303.god. pr. Kr. i velika je turistička atrakcija,

           -Bjela kula je simbol Soluna koja je smještena na obali i 500 godina je stara,

           -Crkva Sv. Dimitrije iz 7.stoljeća, ukrašena lijepim freskama i tu se nalaze posmrtni ostaci toga sveca, a tu se nalaze i katakombe,

                 -Crkva Sv. Sofije podignuta je u 3.stoljeću i po ugledu je na Aja Sofiju i

           -Mnogi drugi objekti povijesnog i kulturološkog značaja

           Kolaž slika 12 prikazuje detalje viđene u Solunu

           Za razgledavanje Soluna bio je također osiguran turistički vodič koje nas je vrlo profesionalno i znalački proveo kroz grad i upoznao nas sa glavnim značajkama grada.

          

                                                                       Slika 12.

                 Nakon panoramskog razgledavanja grada Soluna i upoznavanja  njegovog povijesnog i kulturnog značaja oko čega nam je u značajnoj mjeri pomogao domaći turistički vodič i nakon razduživanja u Hotelu VERGINA, u ranim popodnevnim satima krenuli smo kući.

                 Predstavnica turističke agencije g-đa Božica Ivčić cijelim tijekom ovog turističkog izleta, bila je odličan domaćin i uviđavna za sve potrebe nas izletnika, kako u stručnom, tako i u onom domaćinskom pogledu.  Osim redovitih i planiranih stajanja autobusa, nije bilo problema sa zaustavljanjem i za pojedinačne osobne potrebe.

                 Na povratku kući, velika stanka napravljena u Restoranu Stari hrast nedaleko Beograda, gdje smo večerali i okrijepili se, kako bi lakše i ugodnije stigli svojim domovima.

                 Kolaž slika 13 prikazuje detalje sa puta prema kući.

Slika 13

ANA I MARKO U POSJETI ISTANBULU U TURSKOJ U VREMENU 18.10 – 21.10. 2018,GODINE

Ova turistička posjeta realizirana je putem Turističke agencije MONDO TRAVEL D.O.O. iz Zagreba, a posredstvom Turističke agencije iz Kutine u vlasništvu Mateje Šoufek.

                       Kutinska ekipa brojala je 10-tak osoba i to: bračni parovi Mikulić, Nježić, Janković, Ježo, te pojedinci Franjo Burigo, Ivan Molnar. Put od Zračne luke Dr. Franjo Tuđman u Zagreb do Zračne lule Mustafa Kemal Ataturk u Istanbulu realitiran Turskom Aviokompanijom TURKISH AIRLINES iz Istanbula. (Istim avioprijevoznikom smo se vratili iz Istanbula do Zagreba.

                       Do zračne luke u Zagrebu putovali smo u vlastitom aranžmanu, kao i povratak u Kutinu. Slika 1 prikazuje kutinsku ekipu u zračnoj luci u Zagrebu, kao i zrakoplov kojim smo letjeli za Istanbul. Poletjeli smo 18.10.2018.god. u 9sati i 15 min, po našem vremenu, a sletjeli smo u Istanbulu u 12 sat i 25 min po turskom vremenu.

                                                                                

                                               

Slika 1

U Zračnoj luci nas je dočekala turistička voditeljica Andrea Berković, koja nas je upoznala, uručila turske vize i sa nama putovala u Istanbul

Putovanje do Istanbula proteklo je relativno brzo, ali i vrlo ugodno, jer je turska aviokompanija vrlo osposobljena da putnicima osigura  udobnost, zadovoljstvo i sigurnost. Svako sjedalo imalo je i video pregled letenja zrakoplova, od pravca leta, visine, kao i mjesta iznad kojih se leti.

Osim navedenog, putnici si usluženim i jelom, što je danas u ovim uvjetima kod drugih kompanija vrlo rijetko. Na ovom letu hrana je servirana kada smo letjeli iznad Niša.

Slika 2 prikazuje detalje iz zrakoplova na letu za Istambul.

                                   

Slika 2

      Nakon slijetanja u zračnoj luci Kemal Ataturk u Istanbulu i ulaskom u sami zgradu radi osobne kontrole kontrole i čekiranja karti i drugih pojedinosti, sve nas je dojmila velika gužva putnika, ali i dobra organizacija i brzina obavljanja aerodrumskih protokola.

      Slika 3 ujedno pokazuje razliku između zračnih luka Zagreba i Istanbula.   

                                                                        

Slika 3

      Nakon slijetanja u zračnu luku u Istanbulu, te obavljenih svih formalnosti, autobusom smo se uputili u sam grad Istanbul i u Hotel Tiliju gdje nam je osiguran vrlo ugodan i udoban smještaj.

      Nakon obavljenih formalnosti na recepciji hotela i samog smještaja, odmah smo sa vodičem krenuli u obilazak mjesta sukladno predviđenom programu turističke agencije  Mondo-travel iz Zagreba, naravnu uz turističkog vodiča Andreje Berković

      No prije početka razgledavanja, grada i predviđenih mjesta u gradu, valja i na ovom mjestu reći po koju riječ o Istambulu, gradu u koga smo stigli.

ISTANBUL je također jedan od gradova koji se smatra kolijevkom civilizacije, a njegovo povijesno i kulturološko značenje izčitava se i iz imena koja su se u tom gradu mijenjala, a to su: Saraj, Bizantion, Konstantinapolis, Carigrad i Istambul, a nazivan je i Stambol.

      To je grad koji je bio prijestolnica čak triju velikih svjetskih carstava ito: Bizantskog, Rimskog i Osmanlijskog.

      Prvi tragovi naselja pronađeni su u Azijskom dijelu Istanbula a potječi još iz Neolitskog doba.  Naselje u blizini sadašnje Topkapi Palače potiče iz Brončanog doba

      Tim područjem su vladali Grci, Dori, Perzijanci, Spartanci, pa i Kelti, Rimljani i mnogi drugi.

 Uslijed velikog utjecaja Kršćanke Jelena Križarice, majke Cara Konstantina koji je i sam prihvatio Kršćanstvo koje se je i u ovom gradu brzo širilo, pa je tako i postalo na ovom prostoru i kao državna religija.

Nakon dolaska Osmanlija 1453.godine i osvajanja grada Konstantinapola pod vodstvom  Mehmeta II., grad je dobio ime Istanbul, a kasnije je ti prevladala Islamska vjera i Istanbul je postao centar Islama.

Težnja osmanlija za europizacijom tijekom 19. Stoljeća, primjećuje se i prelazak arhitekture od klasične osmanske na Barok i Rokoko.

Za vrijeme I. svjetskog rata 1919.godine, grad je bio okupiran od strane Savezničkih snaga, a nakon uklanjanja Sultanata i Kalifata, osnovana je Turska republika, a 1923.godine, Ankara postaje glavni grad Republike Turske, a Istambul se razvija u snažan industrijski grad i centar industrijskog razvoja Turske države.

Zbog svoje bogate i duge povijesti, kulture, kulturnih institucija, velike izgradnje objekata svih vrsta, palača, muzeja, mostova i dr. Istambul je danas i prestižna turistička destinacija i dovoljan razlog da Istambul bude i izbor kutinske grupa da učini ovu posjetu i iz blizine upozna i doživi ovaj grad u punom kapacitetu, a u tome nam je uvelike pomogla turistička voditeljica Andrea Berković.

Nakon obavljenih formalnosti na recepciji Hotela Tilija, kratkog odmora i konzumacije  jela i pića koje smo ponijeli od kuće, krenuli smo u realizaciju turističkog programa , kako slijedi:

18.10. 2018. Godine, - Orjentacijska šetnja sa turističkim vodičem

Najprije smo obišli okolinu Hotela Tilija i dalje razgledavanje starog dijela grada, te način korištenja javnog prijevoza (tramvaj, metro, autobus ….)

Tramvaj i metro se koristi magnetnom karticom koju svaki turist napuni određenom sumom novca i tek onda ulazi u zonu tramvaja i metroa i čekiranjem magnetne kartice ulazi se u spomenuta vozila javnog prometa.

Slika 4 prikazuju detalje sa toga panoramskog razgledanja i upoznavanja grada.

                                                                        

     

Slika 4

      Nakon panoramskog razgledavanja starog dijela grada, upoznavanja načina korištenja sredstava javnog prijevoza (tramvaj, metro i dr.), otišli smo u razgledavanje i ev. kupovinu u Grand Pazar po čemu je grad Istambul poznat u svijetu.

      Grand Bazar u Istambulu od njegove izgradnje u 15.stoljeću bio je središte trgovine rukotvorina, pa i financija na Mediteranu i Bliskom istoku, a danas je to meka za turiste iz cijelog svijeta koji posjećuju Istambul i Tursku.

      Grand bazar izgrađen je, kako je to već spomenuti u 15. Stoljeću i najveća je natkrivena tržnica na svijetu. Natkriveno je preko 50 tisuća kvadratnih metara i tu je smješteno oko 5 tisuća trgovina različitim robama.

      Grand bazar je utemeljio Mehmet II., odmah nakon što su osmanlije osvojili Istambul 1453. godine. Najprije su tu bile robe odjeće i obuće, a kasnije se asortiman roba proširio na sve vrste koje su potrebne ljudima, uključujući plemenite metale, igračke, ugostiteljsku ponudu i sl.

      Na tom mjestu danas se zapošljava više od 30 000 radnika i taj kompleks je veličine manjeg grada,

      Naš susret i viđenje grand bazara bio je začuđujući, razgledavajući ga uživajući u blještavilu i količini roba koja se je nudila.

Slika 5 prikazuje  detalje iz Grand bazara i Istambulu.

Slika 5

      Nakon Grand Bazara, krenuli smo sa turističkim vodičem u daljnje sa upoznavanje Istambula i to njegovog važnog dijela koji se zove Taksim.

      Taksim  je četvrt i trg u Istambulu i to je zapravo i najveći šoping i turističko zabavna četvrt poznata po svojim restoranima, dućanima i hotelima. Taksim se smatra srcem modernog Istambula, a na njegovom trgu nalazi se Državni spomenik Cumhurijet Aniti, koji je izgrađen 1928.godine, a koji slavi stvaranje Republike Turske. Tu je i kulturni centar Ataturk i Opera.

      Trg Taksim je omiljeno mjesto za javna događanja, proslave državnih blagdana, doček Nove godine, razne parade i sl. Tu su mnoge Turističke agencije, hoteli, restorani i međunarodni lanci trgovina i drugo.

      Glavna i poznata pješačka zona Istikal duga 3 km. koju u dane vikenda posjeti 3 milijuna ljudi. U toj zoni su, osim trgovina, umjetničkih galerija, kafića, pabova i klubova, i vrlo poznate osmanske građevine, europski konzulati, katolička i pravoslavna crkva, sinagoge, naravno i džamije.

      Ulica Istikal je dobila svoje ime 1923.godine i to pri proglašenju Republike Turske, a samo ime Istikal znači NEZAVISNOST.

      Slika 6 prikazuje detalje ulice i trga Istikal

Slika 6

      19. 10 2018.godine, Upoznavanje grada i Topkapi Palače i Aja Sofije.

      Nakon doručka u hotelu, odmah smo sa vodičem nastavili razgledavanje grada i ostalih znamenitosti.

      Sa panoramskog razgledanja evo nekoliko slikica, prikazanih na kolažu Slika 7.

                                                                                   

                    

                                                                                                                

Slika 7

      Topkapi Palača je oko 400 godina bila centar rukovođenja jedna od triju svjetskih imperija, centar Osmanskog carstva. Palača Topkapi je u Istambulu mjesto koga je vrijedno posjetiti. Ne samo zato što se tu radi o velikom kompleksu površine i različitih objekata kao što su to razne Palače, već i muzeji i umjetnički izlošci, Haremi, Kuhinja i sve drugo što je potrebno ua ljude koji su tu živjeli, radili i rukovodili.

      Palaču Topkapi godišnje posjeti oko 2 milijuna turista, što je po broju turista drugi muzej u Europi, a svakako najveći u Turskoj.

Nakon osvajanja Istambula od strane turaka 1453.godine prva palača u kojoj je na kratko živio Fatih Sultan Mehmet nalazila se u prostorijama današnje Kapaličaršije.

      Između 1475-1478.godine, započeta je izgradnja pojedinih dijelova Palače Topkapi i to na temeljima rimskih građevina. Ti novi objekti su dograđivani sve do 19.stoljeća. Njen točan naziv je bio „Santi-i Đedide-i Amire, no zbog velikih topova na zidinima, narod ju je nazvao Topkapi i to je ime kasnije bilo u potpunosti prihvaćeno.

      Ovaj čitav prostor je dužine 5 km, a veličima mu je 700 000 kvadratnih metara, tako da  je veći dva puta od Vatikana i polovinu prostora koju ima Monako. Tu je ukupno 28 kula.

      Ova Palača je napuštena, nakon što je izgrađena Dolombahče Palača, a u njoj su nastavili živjeti samo svrgnuti Sultani i supruge preminulih Sultana. Poslije proglašenja Republike Turske, zadnji Sultan Vahdettin je sa obitelji napustio Istambul, a naredbom Mustafe Kemala Ataturka 1924.godine Palača Topkapi je pretvorena u muzej.

      U inventaru muzeja registrirano je 65000 eksponata, ali zbog nedostatka prostora, izložena je samo jedna desetina.

      Slika 8 prikazuje detalje iz Palače Topkapi.

Slika 8

      Nakon obilaska i upoznavanja detalja u kompleksu Palače Topkapi, nastavili smo sa obilaskom, također velebnog i poznatog sakralnog objekta Aja Sofije

      Aja Sofija je u doba Bizanta bio je najveći objekt u gradu, a i danas je jedan od najvećih arhitektonskih djela koji privlači mnoštvo turista koji dolaze u Istambul.

Od dana kada je izgrađena 537.godine, Aja Sofija je bula 916 godina  kršćanska crkva. Zatim je sve do 1934.godine u trajanju od 481 godinu je korištena kao Džamija.U tom vremenu unutar crkve učinjene su mnoge izmjene i prilagodbe u duhu islama, tako što su Bizantski mozaici bili obloženi slojem vapnenca, što se i danas vidi kao detalj islamizacije.

      Dolaskom na vlast Mustafe Kemala Ataturka, izvršena je temeljita restauracija, pa su dijelovi ranijih mozaika ugledali svijetlo dana. Aja Sofija je u veljači 1935.godine pretvorena u Muzej  i tako postala dostupna posjetiteljima da se upoznaju sa njenom unutrašnjosti.

      Aja Sofija po posjećenosti turista je 3. Muzej u Turskoj. U konstrukcijskom smislu, ovaj objekt se smatra kao veliko arhitektonsko djelo. Aja Sofija je 4. Najveća crkva u svijetu iza St Paula u Londonu, San Petra u Rimu ….

      Ime Aja Sofija je u Kršćanstvu jedan od tri pridjeva danih Bogu. Ta tri pridjeva podrazumijevaju Aja Sofiju (Sveta mudrost),  Aja Irini (Sveti mir) i Aja Dynamis  (Sveta moć).

      Slika 9 prikazuju detalje vanjskog i unutrašnjeg dijela Aja Sofije.

                                                           

Slika 9

Ovog dana smo obišli i Trg Hipodruma za koga se kaže da predstavlja srce turizma u Istambulu. Tu se nalaze povijesni objekti i spomenici o čemu će biti više riječi zadnjeg dana boravka u Istambulu kada smo na tom mjestu bili sa turističkim vodičem

Slika 10 prikazuje detalj trga.

   

Slika 10

      20.10.2018.godine – Vožnja Bosporom i razgledavanje krajolika

BOSPOR,

Bospor je morski tjesnac između Europe i Azije koji povezuje Crno i Mramorno more, a Istambul je grad koji je smješten na obje strane tjesnaca. Bospor je dug oko 30 km, a na najužem mjestu širok je 660 m.

Bospor se smatra da je nastao prije 7500  godina kada se je Crno more zbog erozije i jakih pritisaka vode počeo krčiti put prema Mramornom moru. Do tada je Crno more bilo zatvoreno more, kao što je to sada Kaspijsko jezero.

Bospor je jedan od najvažnijih vodenih putova, jer su preko njega veliki dijelovi Rusije i Europe povezani sa Sredozemnim i svjetskim morima.

Unutar Bospora je i Zlatni rog poznat kao vrlo dugačak zaljev. Preko Bospora su sagrađena tri velika mosta koji spajaju europski i azijski dio. Ti se mostovi zovu: „Most mučenika“, „Most Sultan Selima“ i „Most Mustafe Kemala Ataturka“, osim toga ispod Bospora je 29. Listopada 2013.godine završena gradnja podvodnog tunela,

Na obalama Bospora smješten je grad Istambul, metropola i najveći grad Turske (oko 18 milijuna ljudi).

Prvi naš neposredni susret sa Bosporom bio je 20.10 2018.godine, kada smo se pješice iz Hotela Tilija u kome smo bili smješteni, krenuli put do luke u Istambulu sa ciljem da se provozamo brodom i vidimo divne krajolike, dvorce, učilišta, vikendice, mostove i dr. koji su smješteni na obje obale Bospora .

Sve te sadržaje je bilo vrijedno vidjeti i uživati.

Slika 11 prikazuje detalje sa naše vožnje po Bosporu.

Slika 11

Brodska vožnja Bosporom od nekoliko kilometara uz azijsku i europsku obalu, omogućila nam je slikovna uprizorenja više značajnijih i interesantnih objekata kao što su:

           

            -Pogled na Galeta kulu,

            -Pogled naBosporski most „Fatih Sultan Mehmet

            -Pogled na Bešihtaš, dio grada Istanbula ,

            -Pogled na Dolombahče palaču,

            -Pogled na Dolombahče Džamiju,

            -Pogled na Univerzitet u Bešihtašu,

- pogled na Rumeli tvrđavu i

            -Pogled na središnji otok, svijetionik i svetište u Bosporu.

            Slika 12prikazuje navedene detalje snimljene sa broda.

Slika 12

     

       Kratki opis fotografija Kolaža 396

Galata  Kula (Prva slika lijevo),

       Sjeverni od Zlatnog roga izdiže se Kula Galata ili kula Krista, a tako su govorili Latini koji su Kulu i gradili.

       Kula je visoka 62 metra, a izgrađena je u srednjem vijeku od drvene građe i u ranije vrijeme služila je u različite svrhe i potrebe. Kula je danas u funkciji milijuna turista koji je posjećuju.

       Kula je u 60-tim godinama 20-tog stoljeća obnovljena čvrstim materijalima i sa nje se pružaju fantastični vidici.

Most Fatih Sultan Mehmeda (Druga slika desno),

       Izgrađen je 1988.godine u čast 535 godišnjice osvajanja Istambula od strane Osmanlija i smješten je u blizini tvrđave Rumeli Hisar. Uz most je izgrađeno 216 km priključnih cesta. Visina mosta je 64 metra, raspon između stupova je 1099 metara. Ukupna dužina mosta je 1510 metara, a širina mu je 39 metara.

       Most je po veličini 6. Viseći most na svijetu. Izgradili su ga japanski graditelji. Preko mosta dnevno prođe 150000 vozila i 500 000 putnika.

Bešiktaš (Slika drugi red lijevo),

       To je dio Istambula u statusu općine i nalazi se na europskoj obali Bospora. Bešiktaš je poznat po velikom broju znamenitosti. Tu se nalazi i poznata Palača Dolambahče, Džamija Dolambahče, nova i skupa naselja, vikendice, te poznato sportski klub Bešiktaš, čiji se klubovi nogometa i košarke natječu u prestižnim europskim natjecanja..

Dolombahče Palača (Slika drugi red desno),

       Izgradnju ove palače naručio je 31. Sultan Otomanskog carstva Abdul Medžid, koji je prije roga živio u Topkapi Palači, o kojoj je već bilo riječi. Vjeruje se da Sultan Abdul tamo nije bio zadovoljan i želio se preseliti upravo u ovu novu Dolombahče Palaču.

       Vrijedno je spomenuti da je ova Palače bila ljetna Rezidencija i prvog izabranog predsjednika Republike Turske Mustafa Kemal Ataturk, no on je u ovoj palači proveo svoje posljednje dane i tu je preminuo.

       Palača ima 45 000 kvadratnih metara, 280 soba, 46 holova,  6 turskih kupatila (hamama) i 68 običnih toaleta.

       Svi ti prostori su vrlo bogato opremljeni i urađeni su u europskom stilu.

Dolombahče Džamija (Slika treći red lijevo)

       Dolombahče Džamiju je projektirao arhitekt Nikos Baljana poznat po svom jermenskom porijeklu, a psim toga on je sin isto tako poznatog arhitekta Karaket Baljana. Džamiju je dao izgraditi Sultan Abdulmedžiid u čast svoje majke Bezmialen Valide koja je sav svoj imetak trošila u dobrotvorne svrhe,

       Ona je u Istambulu izgradila sedam velikih česmi, Osnivala je i domove za siromašnu djecu i izgradila je bolnicu Gurba.

       Preminula je 1852.godine u 43.godini života. Njen Mezar se nalazi u Turbetu supruga Sultan Mehmet II.

Univerzitet u Bešiktašu (Slika treći red desno)

       To je poznato tehničko učilište  na području Bešiktaša, a dobro vidljivo sa tjesnaca Bospor.

Tvrđava Rumeli Hisar (Slika četvrti red lijevo)

       Rumeli Hisar tvrđava na europskoj obali tjesnaca Bospor je iz srednjeg vijeka i izgrađena je 1450 – 1452 godine po nalogu Osmanskog Sultana Mehmeta II.

       Cilj ove izgradnje imao je ostvarenje pomorskog, vojnog i logističkog karakter. Danas je to mjesto i popularni muzej otvoren za javnost, kako za priredbe, koncerte, umjetničke festivale, javne događaje, tako i za mnoge turiste koji posjećuju Istambul.

 

 Kiz Kulesi – Djevojačka Kula na Bosporu (Slika četvrti red desno)

       To je bio u ranija vremena mali otočić i Kula koji se nalaze na južnom ulazu oko 180 metara od azijske obale u tjesnacu Bospor. Otočić i kula su imali svoj simbolični sadržaj, pa od tuda i sljedeća priča. Otočić i kula naziva se usamljena dama s Bospora. Kula izgleda kao majka koja stojeći na pragu čeka na povratak svojih voljenih. Tu ona stotinama godina stoji sama i tužna na mjestu gdje se Bospor sastaje sa Mramornim morem.

       Ovdje sa ovog mjesta ta Dama nijemo svjedoči proteklim događanjima. Kula je izgrađena za vrijeme vladavine Mahmuta I 1143 – 1180.godine. Mjenjajući svoje gospodare tijekom vremena, ostala je sve do današnjih dana i meka je za turiste iz čitavog svijeta.

       Nakon vožnje brodom i obilaska obala Bospora, diveći se svemu što smo vidjeli, vratili smo se u luku i nastavili sa razgledavanjem Misir bazara – Egipatske pijace.

       Misir Bazar i čaršija smještena je u blizini Luke i proteže se uz uzbrdicu.

Još za vrijeme Bizanta na mjestu Misir Čaršije, postojala čaršija gdje su trgovali trgovci iz Đenove i Mletačke republike. U doba Osmanskog carstva, ovdje se pretežno prodavala  roba iz Egipta (Misir), pa je zbog toga ovo mjesto dobilo naziv Misir Čaršija.

       Prostor je izgrađen 1660.godine sa ciljem osiguranja prihoda za financiranja objekada od šireg društvenog interesa.

       Unutar toga kompleksa nalazi se 80-tak dućana, a time podsjeća i na Grand Bazar. Tu se mogu kupiti razni proizvodi, sli i mirodije iz Egipta.

       Slika 13 prikazuju detalje iz Misir Čaršije i Bazara.

                                                                     

Slika 13

      21.10. 2018.godine Posjet Džamijama i Trgu Hipodruma

      Sulejmanija  Džamija

Ova je Džamija izgrađena za vrijeme desetog Osmanskog Sultana Sulejmana poznatog pod nazivom  Zakonodavac. Izgradnja je trajala između 1550-1557.godine i to je najznačajnije djelo osmanske arhitekture,

To je ujedno i vrhunsko djelo najvećeg osmanlijskog arhitekta  Mirana Sinana. Sulejman Zakonodavac, osim što je osvojio Beograd, Rodos, Budin, Alžir, Temišvar, pohodio je i Mađarsku, Njemačku i Austriju (Beč). U njegovo vrijeme Osmanska Imperija je bila najveće prostranstvo u povijesti.

Što se tiče gradnje ove Džamije, Sinan je bio nadahnut Aja Sofijim koju je želio nadmašiti. I zaista napravio je pravo remek djelo, kako vanjskim, tako i unutrašnjim izgledom. Džamija ima šest minareta.

Čitav kompleks oko Džamije, koji podrazumijeva i utemeljiteljov grob, medresu, bolnicu, kuhinju, i hamame. Takav stil gradnje bila je i novost za islamski svijet. Kupola je visoka 55 metara, Džamija ima 138 prozora od obojenog stakla koje propušta prigušeno svijetlo. Džamija se smatra arhitektonskim pandanom Aji Sofiji.

Slika 14 prikazuje detalje Džamije vanjskog i unutrašnjeg izgleda.

        

Slika 14

    

     Sultan  Ahmet Džamija, poznata je i kao Plava Džamija

     Najveća Džamija u Isrambulu je Sultanahmet Džamija koja je izgrađena od strana Sultan Ahmeta I, inače 14-tog po redu Sultana u Turskoj koji je carstvom vladao 1603 – 1617.godine. Džamija je djelo učenika poznatog arhitekta Sinana Mimara, koji se je zvao Mehmet Aga.

     Izgradnja Džamije počela je 1609., a završena je 1616.godine. U sklopu toga kompleksa , nalazi se medresa, imaret (pučka kuhinja), zdravstveni dom, zanatski centar, škola, turbe i konačište.

     Sultan Ahmet I  došao je na prijestolje sa 14 godina starosti i bio je uspješan vladar punih 14.godina. Nakon smrti njegovo je tijelo  1620.godine prenijeto u turbetu (grobnicu) izgrađenu unutar kompleksa Džamije.

     Arhitekt Džamije  Mehmet Aga je bio janjičar i kao sposoban je postavljen za graditelja objekata namjenjenih za vodu

     I ova Džamija ima 6 minareta, ali pri tome postoji priča da je Sultan Ahmet I zatražio da se izgradi Džamija sa minaretom od zlata, a arhitekt je umjesto toga napravio šest minareta, pod izgovorom da je pogrešno čuo Sultana. Do greške je došlo zbog toga što se na turskom jeziku za zlato kaže altina, a alta znači šest.

     Slika 15 prikazuje vanjski i unutrašnji izgled (za vrijeme naše posjete, Džamija je rekonstruirana).

                                                             

Slika 15

      Upoznavanje sa Trgom Hipodroma

Trg Hipodroma je bio na prostoru sadašnjeg Sultanahmetovog trga i ima svoju povijesnu dimenziju. To je također srce turizma u Istambulu. Povijesni objekti koji se nalaze na ovom mjestu su gotovo najvrjedniji po vremenu i značaju u gradu.

To su Hipodrom, skulpture, obelisci, spomenici, zgrade razne namjene i dr.

Trg Hipodroma,  Hipodrom je započeo sa izgradnjom  203-će godine u vrijeme vladara Septimus  Severtusa, a završen je 330-te godine za vrijeme velikog bizantskog Imperatora Konstantina. Tada je i ceremonijalno grad proglašen za drugu prijestolnicu Rima.

Hipodrom je sadržavao sve elemente za konjska natjecanja, a i prostor za gledatelje je je bio izgrađen za 30 000 posjetitelja. Za vrijeme Bizanta, prostor na kome se je nalazio Trg Hipodroma, osim konjičkih utrka i drugih natjecanja, bio je i mjesto za okupljanje ljudi i u druge svrhe.

Kao što je već spomenuto, na trgu su se postavljali spomenici doneseni iz raznih krajeva svijeta, od kojih se neki tu i danas nalaze, a neki ili su uništeni, ili preseljeni na druge lokacije.

Na slici 16 prikazan je detalj sadašnjih sadržaja, a u kasnijem tekstu biti će slikovno i tekstualno objašnjeni svi drugi sadržaji.

                                        

Slika 16

                        Na Trgu Hipodroma najpoznatija spomenička obilježja su:

                        -Egipatski obelisk,

                  -Konstantinov stup,

                  -Zmijski ili upleteni stup,

                  -Njemačka česma.

                  Egipatski obelisk, je najstariji spomenik Istambula i potječe iz 15. stoljeća p.n.e., a to znači da je ovaj obelisk star 3500  godina.

                  Stup je napravljen za vrijeme Faraona Tutmosisa III u čast pobjede Mesapotamije. Slični obelisci postoje u Egiptu i u nekim gradovima Europe.

                  Bizantski Imperator Theodisis I je spomenik koji se nalazio u Hramu Amon u gradu Karnak (Egipatska provincija Luxor) 390-te godine donio taj obelisk i postavio ga je na mjesto u Iatambulu, gdje se i danas nalazi.

Slika 17 prikazuje Egipatski obelisk .

                        Konstantinov stup, je izgrađen od lokalnog kamena, a dao ga je izgraditi sam Imperator Konstantin. Ovaj stup u prošlosti zauzimao  je središnje mjesto na Trgu Hipodroma. Zidani kameno stup potječe iz 10.stoljeća i visok je 32 m.

                        Original je bio obavijen bakrenim pločama koje su skinuli Latini i od tih ploča su radili novac

                        Zmijski ili upleteni stup, je izgrađen 479.godine p.n.e. i drugi je po redu starosti na Trgu Hpodrom. Ovaj stup je 326.godine Konstantina donesen iz Hrama Apollon u Grčkom gradu Delfi.

                        Spomenik govori o pobjedi grčkih gradova nad Perzijancima u Palateu. Orginalni spomenik je bio izgrađen u obliku premotanih triju zmija na čijim glavama je bio postavljen zlatni kazan. Kazan je prije donošenja bio izgubljen, a u osmansko doba i glave zmija su oštećene. Jedna od ovih zmijskih glava danas je izložena u Arheološkom muzeju u Istambulu, dok se druga glava nalazi u Londonskom British Muzeju.

                        Slika 17 prikazuje detalje ova tri spomenika.

                

                                                                   Slika 17

                  Njemačka ili Kayzer Wilhelm česma, je najnoviji spomenik koji se nalazi na trgu Hipodrom . Ova česma je izgrađena 1898.godine u znaku velike zahvalnosti povodom gostoprimstva koje je ukazano tokom druge istočne posjete Njemačkog Imperatora Wilhema, koji u svojoj zemlji nacrtao plan ovog elegantnog objekta, koga je darovao gradu Istambulu. Česma je vlakom dovezena u Istambul i montirana na sadašnjem mjestu

                  Dobar prijateljski odnos između Njemačke i Osmanskog carstva ojačan je tijekom kraja 19.stoljeća. Ti prijateljski odnosi dviju zemalja su rezultirali i zajedničkom učešću u I. svjetskom ratu. Ova česma je simbol  zajedničkog prijateljstva.

                  Slika 18 prikazuje Njemačku česmu na Trgu Hipodrom u Istambulu.

                                                         

Slika 18

                Nakon ovog prije podnevnog intenzivnog razgledavanja spomenutih Džamija i Trga Hipodrom, naša turistička voditeljica Andrea Berković nam je pomogla da smo se odlično upoznali sa znamenitostima najvećeg turskog grada Istambula, njegovoj povijesti i značaju u širem smislu riječi. Ja joj u ovom Zapisu izražavam veliku zahvalnost.

                Slika 19 prikazuje detalje iz Hotela Tilija u kome smo bili smješteni, kao i zajednička fotografija kutinskih izletnika u Istambul. Nakon ovih detalja, grupa se sa Turkishe zrakoplovom sretno vratila u Zagreb i svojim kućama u Kutinu i dr.

               

Slika 19